Iako se u narodu često nazivaju “Rimski bunari”, stručnjaci i arheolozi ih češće klasificiraju kao srednjovjekovne bunare. Nalaze se uz trasu važne rimske ceste Salona – Narona, no današnji izgled bunara, njihova konstrukcija i ugrađeni ulomci (stećci) jasno upućuju na kasniji nastanak i dugotrajnu upotrebu kroz stoljeća. Naziv “Rimski” je više odraz tradicije i pučkog vjerovanja nego potvrđene antičke arhitekture samih bunara.
Na lokalitetu Crljivica u Cisti Provo nalazi se pet velikih krških bunara, raspoređenih u prirodnoj depresiji (vrtači), koji predstavljaju iznimno vrijednu arheološku i povijesnu lokaciju. Povijest ovih bunara seže u srednji vijek, ali i u još starija razdoblja, što potvrđuju brojni arheološki nalazi i tragovi naselja iz prapovijesti.
Prirodna vrtača na Crljivici služila je kao prirodno skupljalište vode, što je privlačilo stanovnike još od najranijih vremena. U neposrednoj blizini bunara pronađene su dvije prapovijesne gomile, što upućuje na to da je ovo područje bilo naseljeno još u prapovijesti. Pretpostavlja se da su bunari ili slične građevine postojali već tijekom rimskog razdoblja, osobito jer je kroz Cistu Provo prolazila važna antička prometnica koja je povezivala Salonu, Tilurij i Naronu.
Posebnu zanimljivost predstavljaju stećci ugrađeni u zidove današnjih bunara, od kojih su neki ukrašeni reljefima poput rozeta. Ovi kameni spomenici dodatno potvrđuju bogatu kulturnu i povijesnu slojevitost lokaliteta. Na jednom od kamenih blokova nalazi se uklesan datum 28. svibnja 1779. godine, što vjerojatno označava posljednju veću obnovu bunara.
Tijekom 1990. godine, mještani Ciste Provo organizirali su čišćenje i uređenje bunara, pri čemu je iz jednog bunara izvađen mali stećak sljemenjak, koji je danas izložen u njegovoj blizini. Ova inicijativa pokazuje kontinuiranu brigu lokalne zajednice za očuvanje kulturne baštine i povijesnih spomenika.
Lokalitet Crljivica, poznat i kao “Hrvatski Stonehenge”, pruža vrijedan uvid u život i običaje stanovnika ovog dijela Dalmatinske zagore kroz tisućljeća. Ovaj naziv se češće koristi za cijeli kompleks Crljivice, primarno zbog stećaka – velikih kamenih monumenata – koji čine jednu od najvećih i najljepših nekropola stećaka u Hrvatskoj, pod zaštitom UNESCO-a. Srednjovjekovni bunari u Cisti Provo nisu samo izvor vode, već i izvor povijesnih i arheoloških saznanja, čineći ovo mjesto nezaobilaznim za sve ljubitelje povijesti, arheologije i kulturne baštine.
