Stari grad Hreljin, smješten na brdu iznad Bakarskog zaljeva, jedna je od najstarijih utvrda u Primorsko-goranskoj županiji. Ova srednjovjekovna tvrđava, izgrađena u 11. stoljeću na temeljima još starije liburnijske gradine i rimske promatračnice, bila je dio obrambenog sustava Vinodola. Iako se u 13. stoljeću (točnije 1225. godine) spominje kao posjed Frankopana u Vinodolskom zakonu, arheološki nalazi potvrđuju njezinu znatno stariju povijest. Hreljin je imao ključnu ulogu u zaštiti trgovačkih puteva i lokalnog stanovništva te je danas poznat po svojim povijesnim ruševinama i spektakularnom pogledu na Kvarnerski zaljev.
Utvrda je izgrađena na strateški važnoj lokaciji, na nadmorskoj visini od 321 metar, što je omogućavalo dobar pregled okolnog područja. S nje se pruža pogled ne samo na Kvarnerski zaljev, već i na dvorac u Kraljevici te utvrdu u Bakru, što potvrđuje njezinu ulogu “oka” Vinodola. Hreljin je bio pod upravom Frankopana, jedne od najmoćnijih hrvatskih plemićkih obitelji, koji su ga koristili kao administrativno i vojno središte. Tijekom stoljeća, grad je bio svjedok brojnih sukoba, uključujući borbe između Habsburgovaca i Mlečana.
Proces napuštanja Hreljina bio je postupan i trajao do sredine 19. stoljeća. Ključni trenutak bio je završetak izgradnje Lujzinske ceste (Lujzijane) 1811. godine, koja je prošla nižim predjelima. Stanovništvo se počelo spuštati bliže novoj prometnici, a posljednji stanovnik, župnik, napustio je Gradinu 1850-ih godina, nakon čega je utvrda postala “grad duhova”.
Najvažniji sakralni objekt na Gradini su ruševine crkve sv. Jurja s prepoznatljivim visokim zvonikom koji i danas stoji. Unutar crkve nalaze se podni grobovi, što je bila privilegija tadašnjih plemića i uglednika. Osim crkve sv. Jurja, specifičnost Hreljina je i mala kapela Majke Božje Snježne, koja je jedina potpuno obnovljena i u funkciji.
Osim povijesne važnosti, Hreljin privlači posjetitelje i zbog prirodnih ljepota koje ga okružuju. Staza koja vodi do utvrde prolazi kroz šume i livade, pružajući priliku za uživanje u netaknutoj prirodi. Neposredno ispod Hreljina nalaze se čuveni Bakarski prezidi (Takala), vinogradi na strmim terasama koji su spomenik ljudskom radu.
Danas je Stari grad Hreljin važna postaja kulturno-turističke rute Putovima Frankopana. U 2026. godini lokalitet je opremljen novim interpretacijskim pločama koje kroz proširenu stvarnost (AR) posjetiteljima prikazuju kako je grad izgledao prije propadanja. Popularno je odredište za ljubitelje povijesti, planinarenja i fotografije, a lokalna zajednica aktivno radi na očuvanju ovog kulturnog blaga kroz projekte obnove i organizaciju manifestacija koje promoviraju njegovu povijesnu i turističku vrijednost.
