Rovinj, smješten na zapadnoj obali istarskog poluotoka, danas je poznat kao jedan od najprepoznatljivijih hrvatskih gradova na Jadranu. Međutim, malo je poznato da Rovinj nije uvijek bio poluotok – sve do 1763. godine bio je otok, potpuno odvojen od kopna. Te godine, kanal na mjestu današnjeg trga ispred gradske vijećnice i dijela obale bio je zatrpan, čime je grad fizički spojen s ostatkom Istre i zauvijek promijenjen njegov geografski i urbani identitet.
Ova povijesna promjena ostavila je dubok trag na urbanističkoj strukturi Rovinja. Grad je zadržao karakteristične uske, vijugave ulice i gusto zbijene kuće, što je tipično za nekadašnje otočne srednjovjekovne gradove. Arhitektura Rovinja odražava snažan utjecaj Mletačke Republike, osobito vidljiv u detaljima pročelja i rasporedu trgova, ali i u impresivnoj crkvi svete Eufemije, čiji je zvonik građen po uzoru na zvonik (Campanile) crkve svetog Marka u Veneciji. Rovinjski zvonik, visok oko 60 metara, gotovo je vjerna, ali nešto manja kopija venecijanskog tornja, a na vrhu nosi kip sv. Eufemije koji se okreće na vjetru.
Povezivanje s kopnom omogućilo je Rovinjcima lakši pristup resursima, trgovini i komunikaciji s ostatkom Istre, što je dodatno ubrzalo gospodarski i kulturni razvoj grada. Tijekom stoljeća Rovinj je postao važno ribarsko, trgovačko i umjetničko središte, a danas je poznat i po bogatom kulturnom životu. Posebno se ističe tradicionalna umjetnička manifestacija Grisia, kada se glavna gradska ulica pretvara u otvorenu galeriju na kojoj izlažu umjetnici iz cijele regije.
Osim povijesnih i kulturnih posebnosti, Rovinj privlači posjetitelje i svojom slikovitom obalom, brojnim otocima i zaštićenim prirodnim područjima. Grad je prepoznat kao destinacija koja uspješno spaja bogatu prošlost s modernim turističkim i umjetničkim sadržajima, čime čuva svoj jedinstveni identitet i privlači goste iz cijelog svijeta.
